| Abstract | Strategija Plavog rasta koju je Europska komisija usvojila 2012. navodi da plavo gospodarstvo može biti pokretač za dobrobit i prosperitet Europe. Od tada je poduzet niz koraka u cilju akcijskog djelovanja. Ta je inicijativa pokrenuta i u Jadranskoj regiji, a cilj je iskoristiti potencijal koji more nudi. Fokus Plavog rasta je na pet sektora: obnovljiva energija, biotehnologije, mineralni resursi, akvakultura i turizam. Svaki od tih sektora pruža brojne mogućnosti, primjerice razvoj novih tehnologija, prelazak na obnovljive izvore energije, viša kvaliteta uzgojene hrane, bolja turistička ponuda, ali pored svega toga stvaranje dodane
vrijednosti, mogućnost otvaranja brojnih radnih mjesta i ekološka održivost razvoja. Za Jadransko more Europska Komisija je pokrenula Europsku strategiju za jadransku i jonsku regiju – EUSAIR. Iskorištavajući Europske fondove koji su osigurani za ovu inicijativu, provedeni su brojni projekti na područjima plave inovacije, okolišne i kulturne baštine, sigurnosti i pomorskog transporta. Razvojem plavog gospodarstva neminovno se povećava pritisak na morski okoliš, ali korištenjem novih zelenih tehnologija i postavljanjem viših ekoloških standarada, gospodarski razvoj u ovom slučaju znači i bolju zaštitu morskog
okoliša. Osim Plavog rasta, na ekološko stanje Jadranskog mora bitno utječe i strategija poznata kao Europski zeleni plan, koja pruža opća i sveobuhvatna rješenja za brojna pitanja onečišćenja tla, vode i zraka, prvenstveno s ciljem postizanja klimatske neutralnosti Europe. Europski zeleni plan tako započinje preobrazbu gospodarstva EU-a povećanjem klimatskih
ambicija, opskrbom čistom energijom, mobilizacijom industrije za čisto i kružno gospodarstvo, učinkovitijom upotrebom energije i resursa, prelaskom na održivu mobilnost, stvaranjem prehrambenog sustava koji je prihvatljiv za okoliš, očuvanjem i obnovom
ekosustava i biološke raznolikosti te težnjom k nultoj stopi onečišćenja okoliša. Ukoliko se ostvare sve ambicije Europskog zelenog plana, njegove posljedice ostavile bi bitno pozitivan trag na ekološko stanje Jadranskog mora. Velika količina onečišćenja koje dolazi s kontinenta slatkovodnim putem bi nestala. Otpad bi uslijed velike turističke posjećenosti bio lakše
zbrinut, onečišćenja koja ispuštaju brodovi također bi bila znatno manja, a postizanjem klimatske neutralnosti smanjilo bi se i zakiseljavanje mora. Za implementaciju ovih strategija potrebno je jačanje kapaciteta ljudi koji će osmišljati i kvalitetno provoditi projekte. |
| Abstract (english) | The Blue Growth strategy, adopted by the European Commission in 2012, states that the Blue Economy can serve as a driver for well-being and prosperity in Europe. Since then, a series of steps for action have been undertaken. The initiative has been introduced in the Adriatic region as well with the aim of utilizing full potential of the sea. Blue Growth focuses mainly on five sectors: renewable energy, biotechnology, mineral resources, aquaculture and tourism. Each of these sectors offers countless possibilities ranging from development of new technologies, transition to renewable energy sources, higher quality of grown food, improving tourist offer, but also the creation of added value, the potential for numerous new jobs and
environmentally sustainable of development. With regard to the Adriatic Sea, the European Commission has set in motion EUSAIR, the European strategy designated for the AdriaticIonian region. With the use of European funds designated for this initiative, countless projects based on blue innovation, environmental and cultural heritage, safety and on maritime
transport have been implemented. With the development of Blue Economy, it is inevitable that pressure on the maritime environment also increases, but through the use of new green technology and by setting higher environmental standards, economic development assumes the role of providing better protection to the maritime environment. Apart from Blue Growth, another factor that greatly impacts the environmental state of the Adriatic is another strategy, the European Green Deal, which offers general and integral solutions for numerous issues such as pollution of soil, water and air with the primary aim of achieving climate neutrality in Europe. Should all the European Green Deal’ ambitions be fulfilled, their consequences would have significant positive impacts on the Adriatic’s ecological state. Great quantity of pollution coming from the continent via freshwaters would disappear. Problems concerning waste resulting from high number of tourist visits would be taken care of, the pollution emitted by ships would also be significantly reduced, and as a consequence of achieving climate neutrality, acidification of the sea would also be reduced. To facilitate the enforcement of those strategies it is necessary to build the capacity for projects design and implementation. |
